11 ključnih promjena u mirovinskom zakonu 2025.: Evo kako svaka može povećati vašu mirovinu

Zakon o mirovinskom osiguranju 2025.- detaljna objašnjenja za svaku od 11 promjena

Nakon što ste u glavnom članku saznali koje promjene donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 62/2025), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., ovdje donosimo detaljna i jasno objašnjena svaka od 11 najvažnijih novosti - od načina usklađivanja mirovina, preko rada uz mirovinu, do ukidanja penalizacije i povećanja prava za umirovljenike.
U svakom odjeljku saznat ćete:

• što se točno mijenja
• kako to utječe na izračun mirovine ili na vaša prava
• od kada se pojedina promjena primjenjuje

1. Promjena načina usklađivanja mirovina

Od 1. srpnja 2025. svi umirovljenici u Hrvatskoj dobit će mirovine usklađene prema novom, povoljnijem modelu usklađivanja mirovina. Cilj je da rast mirovina više prati rast plaća i životnih troškova, kako se ne bi smanjivao udio mirovine u prosječnoj plaći. Usklađivanje se i dalje provodi dvaput godišnje -1. siječnja i 1. srpnja - ali se mijenja omjer izračuna: Umjesto dosadašnjih 70 % plaće + 30 % inflacije, sada se koristi 85 % povoljnijeg pokazatelja + 15 % drugog pokazatelja. To znači:
ako više rastu plaće → usklađivanje će više pratiti plaće
ako više raste inflacija → usklađivanje će više pratiti rast cijena
Na taj način se svim korisnicima osigurava veći rast mirovine u odnosu na dosadašnji sustav.

2. Godišnji dodatak na mirovinu: nova „13. mirovina“ za sve umirovljenike

Od 2025. svi umirovljenici dobivaju godišnji dodatak, popularno nazvan 13. mirovina. Iznos ovisi o godinama staža, a isplaćuje se svake godine u prosincu, automatski, bez posebnog zahtjeva.

Pročitajte detaljno:

• 13. mirovina 2025. KOliko iznosi, tko ima pravo i kada se isplaćuje

3. Dodani staž: Od 1. srpnja 2025. – 12 mjeseci po djetetu

Dodani staž je mjera kojom se za svako rođeno ili posvojeno dijete povećava ukupni mirovinski staž roditelja, čime se povećava i iznos buduće mirovine.

Što je dodani staž?

Dodani staž uveden je 2019. godine kao demografska i socijalna mjera, prvenstveno s ciljem smanjivanja razlike u mirovinama žena i muškaraca. Novim Zakonom, koji stupa na snagu 1. srpnja 2025., ova je mjera dodatno poboljšana.

Koliko iznosi dodani staž?

• do sada: 6 mjeseci po djetetu
• od 1. srpnja 2025.: 12 mjeseci po djetetu

Dodani staž se ne koristi za ostvarenje uvjeta za mirovinu, već isključivo za izračun visine mirovine.

Tko ostvaruje pravo?

• majke i posvojiteljice koje ostvare pravo na mirovinu nakon 1. srpnja 2025.
• očevi i posvojitelji ako su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta
• članovi obitelji kod obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika (ako ispunjavaju uvjete)

Roditelji koji su već u mirovini ili će otići u mirovinu prije 1. srpnja 2025. – nemaju pravo na novi povećani dodani staž. Također, roditelji kojima je oduzeta roditeljska skrb nemaju pravo na ovu pogodnost.

Kako to konkretno utječe na mirovinu?

Ako imate dvoje djece i ostvarujete mirovinu nakon 1. srpnja 2025., vaš mirovinski staž za izračun mirovine bit će povećan za 2 godine – što znači i viši izračun mirovine.
Ova mjera posebno je važna za žene, koje su najčešće koristile rodiljne dopuste i stoga u pravilu imaju kraći staž i niže mirovine.

4. Viša bonifikacija za kasniji odlazak u mirovinu

Ako se pitate isplati li se raditi dulje i odgoditi mirovinu, odgovor je: da – i to više nego ikad prije. Od 1. srpnja 2025. mijenjaju se pravila u korist onih koji ostaju u svijetu rada i nakon što ispune uvjete za starosnu mirovinu.
Za svakih mjesec dana rada nakon navršenih 65 godina, mirovina se povećava za 0,45 %, bez ograničenja broja godina i bez uvjeta o minimalnom stažu. Prije je za ovu bonifikaciju bilo potrebno imati 35 godina staža te se mogla koristiti najviše 5 godina. Sada su ta ograničenja ukinuta.

Koliko raste mirovina ako radim dulje?

Ako primjerice nastavite raditi 7 godina nakon što stećenih uvjeta za mirovinu, vaša će mirovina biti više od 37 % veća – doživotno! Ova se bonifikacija naziva povećanje polaznog faktora mirovine i možete je koristiti sve dok radite, pod uvjetom da imate najmanje 65 godina.
Važno: Ako si već u prijevremenoj mirovini i dočekaš 70. rođendan, HZMO ti od 01.01. 2026. automatski briše penalizaciju i izračunava novu, veću mirovinu – bez zahtjeva, bez papirologije.
Oni koji su radili uz obustavu mirovine: sada se umjesto 0,15 % povećanja po mjesecu koristi 0,25 % .

5. Proširenje mogućnosti rada uz mirovinu

Sve veći manjak radne snage i demografski pritisci potaknuli su zakonodavca da od 1. siječnja 2026. dodatno proširi mogućnost rada uz istodobnu isplatu mirovine.

Tko sve može raditi uz mirovinu?

Do sada je puno pravo na mirovinu i pravo na rad (do pola radnog vremena) imalo ograničenja, a sada se ta mogućnost širi:

• starosni umirovljenici mogu i dalje raditi do pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu
• prijevremeni umirovljenici, koji su do sada bili isključeni, od 1. srpnja 2025. mogu raditi do pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine
• obiteljski umirovljenici (korisnici obiteljske mirovine) također mogu raditi bez gubitka prava, ako im je mirovina određena kao udio iznosa

Što se točno mijenja?

Novi zakon ukida ograničenja i proširuje pravo na rad uz mirovinu na:

• korisnike prijevremene starosne mirovine
• korisnike obiteljske mirovine (uz uvjet podjele iznosa)
• sve korisnike koji ostvare pravo na mirovinu u Hrvatskoj, bez obzira na posebne propise (osim ako poseban zakon drugačije ne propisuje)

Ako primate mirovinu iz inozemstva, a radite u Hrvatskoj – i dalje se morate prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj.
Nije važno koliki je iznos strane mirovine – čim u Hrvatskoj sklopite ugovor o radu ili radite na drugi način, dužni ste biti osigurani kao i svi drugi radnici.

6. Povećanje invalidskih i prevedenih starosnih mirovina

Od 1. siječnja 2026. svim korisnicima invalidskih mirovina, kao i onima koji primaju prevedenu mirovinu, mirovine će se automatski povećati – zahvaljujući novim mirovinskim faktorima.

Što su prevedene mirovine?

To su mirovine koje su izvorno bile invalidske, ali su korisniku automatski „prevedene” u starosne kada je navršio uvjete za starosnu mirovinu (dob i staž). Iako su formalno postale starosne, i dalje su povezane s invalidnošću - i sada ulaze u paket povećanja prema novim pravilima.

Što se točno mijenja?

invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti:

mirovinski faktor raste s 1,0 na 1,1

prevedena starosna mirovina (bivša invalidska)

mirovinski faktor takošđer raste s 1,0 na 1,1

Privremena invalidska mirovina i djelomičan gubitak radne sposobnosti (za vrijeme nezaposlenosti ili rada do pola radnog vremena):

faktor raste s 0,8 na 0,9

HZMO će svima koji su ovo pravo ostvarili do kraja 2025. automatski obračunati višu mirovinu, bez potrebe za podnošenjem zahtjeva. Novi izračuni bit će gotovi najkasnije do 31. ožujka 2026.

Zašto je ovo važno?

Jer su invalidske i prevedene mirovine dosad često bile niže od redovnih starosnih. Ovom promjenom korisnici dobivaju konkretnu financijsku podršku, bez birokracije i čekanja.

7. Ukidanje obveznog kontrolnog pregleda za invalidsku mirovinu

Dosad su korisnici invalidske mirovine morali obvezno ići na kontrolni pregled svakih 3 godine, kako bi se provjerilo njihovo zdravstveno stanje. No, od 1. srpnja 2025. ta se praksa mijenja – obvezni kontrolni pregledi se ukidaju!
To znači da HZMO više neće slati automatske pozive na kontrolu, ni korisnicima invalidskih mirovina ni onima kojima je mirovina prevedena u starosnu.
Važno: I dalje ostaje mogućnost izvanrednog kontrolnog pregleda, ali samo ako Ministarstvo (po službenoj dužnosti) pokrene postupak nadzora. Takav pregled može se dogoditi u iznimnim slučajevima, npr. ako postoje sumnje u točnost prethodnog nalaza na temelju kojeg je pravo ostvareno.

8. Povećanje najniže mirovine

Za umirovljenike s najmanjim primanjima stiže važna promjena: najniža mirovina povećava se s dosadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine (AVM) po godini staža.
To konkretno znači da će najniža mirovina za jednu godinu staža iznositi 13,99 €, a umirovljenicima koji su ostvarili pravo na mirovinu do 1. siječnja 2025. ta se viša svota priznaje automatski – bez potrebe za donošenjem novog rješenja.

Tko ima pravo na najnižu mirovinu?

Ako vam je mirovina (računata prema vašim plaćama i stažu) niža od najniže zakonske mirovine, država vam po službenoj dužnosti isplaćuje najnižu mirovinu.
Najniža mirovina služi kao „sigurnosna mreža“ za one kojima bi izračun prema plaćama i stažu bio niži od zakonskog minimuma. Od 1. siječnja 2025. osnovica za svaku godinu staža raste s 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine (AVM).

Koliko je to u praksi?

Najniža mirovina računa se tako da se za svaku godinu staža uzme fiksni iznos - po novom zakonu to je 13,99 €.

• 15 godina staža → 209,85 € mjesečno
• 30 godina staža → 419,70 € mjesečno
• 40 godina staža → 559,60 € mjesečno

HZMO će svim sadašnjim korisnicima najniže mirovine automatski uskladiti novi iznos – bez zahtjeva i bez dodatnog rješenja – najkasnije do 31. ožujka 2026.

9. Ukidanje penalizacije za prijevremenu mirovinu s navršenih 70 godina

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za sve korisnike prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života. To znači da im se ukida trajno umanjenje mirovine zbog ranijeg odlaska u mirovinu.
Do sada se iznos prijevremene mirovine trajno smanjivao za 0,2 % po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja (najviše do 12 %). Taj trajni „kazneni“ odbitak sada se briše – ali tek kad korisnik navrši 70 godina.
HZMO će svim korisnicima koji ispune ovaj uvjet:

• automatski povećati mirovinu, tj. ukinuti smanjenje (penalizaciju)
• bez potrebe za podnošenjem zahtjeva
• najkasnije do 31. ožujka 2026.

Ova se mjera odnosi i na buduće korisnike prijevremene mirovine, ali i na sve postojeće korisnike koji će do stupanja zakona na snagu napuniti 70 godina života.

10. Izvanbračni partneri više nisu zakinuti kod obiteljske mirovine

Do sada izvanbračni partner nije mogao ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako zajednica nije postojala na dan 28. ožujka 2008. – dan kada je institut izvanbračne zajednice prvi put uveden u mirovinski sustav.
Od 1. srpnja 2025. taj se uvjet briše, čime se ukida vremensko ograničenje i priznaju se i one izvanbračne zajednice koje su postojale i prestale prije tog datuma.
To znači da pravo na obiteljsku mirovinu sada mogu ostvariti:

• i izvanbračni partneri čija je zajednica završila prije 28. 3. 2008.
• pod uvjetom da su ispunjeni ostali zakonski kriteriji za obiteljsku mirovinu

Ova izmjena osigurava jednaka prava izvanbračnim partnerima kao i članovima obitelji hrvatskih branitelja, kod kojih takvo vremensko ograničenje nikad nije postojalo.

11. Nova mirovina i za korisnike invalidske mirovine koji ostvaruju drugi dohodak

Do sada korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti nisu mogli ostvariti novu vrstu mirovine (npr. starosnu) na temelju staža po osnovi drugog dohotka – čak i ako su za njega uredno uplaćeni doprinosi.
Novim Zakonom to se mijenja.
Sada i korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu ostvariti pravo na novu mirovinu (npr. starosnu, prijevremenu starosnu ili za dugogodišnjeg osiguranika) ako nakon umirovljenja:

• odrade najmanje jednu godinu staža
• i to po osnovi drugog dohotka (npr. honorari, autorski ugovori), za koji su uplaćeni svi doprinosi

U posebnim slučajevima može se priznati i staž zbrojen iz više izvora – npr. djelomično iz zaposlenja, a djelomično iz drugog dohotka – no tada se nova mirovina priznaje najranije od 1. siječnja iduće godine.
Ova mjera omogućuje dodatno pravo korisnicima koji i nakon invalidske mirovine nastave raditi, bilo putem ugovora o djelu, honorara ili drugih oblika dohotka, a ispunjavaju sve zakonske uvjete.
Ako vam treba samo kratak pregled svih promjena, pročitajte naš sažetak:

• Mirovine 2025: Koliko će porasti, tko sve dobiva više i kada stiže 13. mirovina?

Vezane teme:

• Izračun mirovine: kako doznati koliku ćete mirovinu primati?

• Aktualna vrijednost mirovine (AVM) - Koliko iznosi i kako utječe na vašu mirovinu?