Minimalna plaća u Hrvatskoj 2026. doseže 1.050 € – pogledajte rast kroz godine i poziciju u EU
Od 1. siječnja 2026. minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosit će 1.050,00 eura. Iznos se odnosi na puno radno vrijeme, ne uključuje dodatke za noćni rad, prekovremeni rad ili rad blagdanom, i primjenjuje se od 1. siječnja do 31. prosinca 2026.
Riječ je o povećanju od 80 eura u odnosu na 2025., odnosno +8,25 %. Minimalna se plaća u Hrvatskoj svake godine određuje Uredbom Vlade RH.
Pregled rasta minimalne bruto plaće u Hrvatskoj od 2015. do 2026.
2015. god. - 402,01 €
2016. god. - 414,09 €
Povećanje 12,08 € / +3,01%
2017. god. - 434,79 €
Povećanje 20,70 € / +5,00%
2018. god. - 456,43 €
Povećanje 21,64 € / +4,98%
2019. god. - 497,71 €
Povećanje 41,28 € / +9,05%
2020. god. - 539,12 €
Povećanje 41,41 € / +8,32%
2021. god. - 564,07 €
Povećanje 24,95 € / +4,63%
2022. god. - 622,14 €
Povećanje 58,07 € / +10,29%
2023. god. - 700,00 €
Povećanje 77,86 € / +12,51%
2024. god. - 840,00 €
Povećanje 140,00 € / +20%
2025. god. - 970,00 €
Povećanje 130,00 € / +15,48%
2026. god. - 1.050,00 €
Povećanje 80,00 € / +8,25%
Ukupno povećanje od 2015. do 2026.godine iznosi:
+647,99 € / +161,19%.
Usporedba minimalnih plaća u državama Europske unije
Minimalne plaće u Europi znatno se razlikuju, što proizlazi iz razlika u gospodarskoj razvijenosti, životnom standardu i troškovima života u pojedinim državama članicama EU.
Pet zemalja: Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska nemaju zakonski propisanu nacionalnu minimalnu plaću, već se ona određuje kolektivnim ugovorima između sindikata i poslodavaca.
Kako bi se olakšala usporedba, Eurostat zemlje s propisanom minimalnom plaćom grupira u tri razine prema iznosu bruto plaće.
Podaci u nastavku temelje se na službenim brojkama Eurostata iz srpnja 2025. Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj u 2025. iznosi 970 €, čime je svrstana u nižu skupinu država članica.
Najviša skupina - iznad 1.500 €
- Luksemburg - 2.704 €
- Irska - 2.282 €
- Nizozemska - 2.246
- Njemačka - 2.161 €
- Belgija - 2.112 €
- Francuska - 1.802 €
Srednja skupina - 1.000 do 1.500 €
- Španjolska - 1.381 €
- Slovenija - 1.278 €
- Poljska - 1.100 €
- Litva - 1.038 €
- Grčka - 1.027 €
- Portugal - 1.015 €
- Cipar - 1.000 €
Niža skupina - 600 do 999 €
- Hrvatska - 970 €
- Malta - 961 €
- Estonija - 886 €
- Češka - 841 €
- Slovačka - 816
- Rumunjska - 797 €
- Latvija - 740 €
- Mađarska - 727 €
- Bugarska - 551 €
Hrvatska prelazi u srednju skupinu zemalja po visini minimalne plaće (2026.)
S povećanjem minimalne bruto plaće na 1.050 € u 2026. godini, Hrvatska prelazi iz niže u srednju skupinu zemalja Europske unije prema visini minimalne plaće.
Ipak, kako je Hrvatska zasad jedina zemlja s objavljenim iznosom za 2026., konačan položaj unutar skupine može se promijeniti nakon što i ostale članice objave nove vrijednosti.
Minimalna plaća i razlike u kupovnoj moći među državama EU
Standardi kupovne moći (PPS) uzimaju u obzir razlike u razini cijena između zemalja, pa se time korigira realna vrijednost minimalne plaće.
U nominalnim iznosima, bruto minimalac u Luksemburgu je 4,9 puta veći od onoga u Bugarskoj.
U PPS jedinicama, ta razlika iznosi samo 2,3 puta
Iako je Luksemburg i dalje na vrhu, prema PPS-u Estonija ima najnižu realnu minimalnu plaću.
Jedan PPS je fiktivna novčana jedinica koja kupuje istu količinu robe i usluga u svakoj zemlji, čime se dobiva objektivnija usporedba stvarne vrijednosti plaće.
Minimalne plaće i zakonodavni okvir EU - Direktiva 2022/2041
Većina država članica EU prenijela je Direktivu (EU) 2022/2041 o primjerenim minimalnim plaćama u svoje zakonodavstvo do krajnjeg roka 15. studenoga 2024. Direktiva ne propisuje jedinstveni iznos, ali uvodi zajednički okvir za određivanje primjerenih zakonskih minimalnih plaća i potiče kolektivno pregovaranje o plaćama u cijeloj Uniji.
Zemlje su pritom uglavnom birale „indikativne referentne vrijednosti” - poput odnosa minimalne plaće prema medijalnoj ili prosječnoj plaći kao kriterij za ocjenu primjerenosti. Uz to, direktiva jača prava radnika na pristup zaštiti putem minimalne plaće, ako je ona predviđena zakonima ili kolektivnim ugovorima.
Promjene po državama - tko je najviše povećao minimalac?
Od siječnja 2024. do siječnja 2025. minimalna plaća porasla je u 21 od 22 zemlje EU koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću. Najveća povećanja zabilježena su u:
- Rumunjskoj: +23 %
- Bugarskoj i Hrvatskoj: +15 %
- Litvi: +12 %
- Češkoj i Poljskoj: +10 %
Od bruto do neto - koliko porezi "pojedu" minimalne plaće?
Bruto iznos minimalne plaće ne odražava nužno stvarnu isplatu koju radnik dobiva. Porezni i socijalni sustavi mogu dovesti do značajnih razlika između bruto i neto iznosa. Primjerice, prema Eurofoundu:
- Estonija i Belgija imaju najniže porezno opterećenje (oko 5 %)
- Rumunjska ima najviše opterećenje - gotovo 40 %
Ove razlike dodatno kompliciraju usporedbu realne kupovne moći među državama.
Koliki dio vaše plaće uzima država? Saznajte odmah uz naš kalkulator plaće
Troškovi života i stanovanje -nejednak teret za radnike s minimalcem
Prema Eurofoundu, osobe koje primaju minimalnu plaću proporcionalno više troše na stanovanje, čak 34,8 % svog dohotka (u usporedbi s prosjekom od 26,2 %). Mnogi mladi radnici s minimalcem ne mogu si priuštiti odvajanje iz roditeljskog doma, što dodatno ukazuje na izazove u osiguravanju dostojanstvenih uvjeta života unatoč rastu plaća.
Iako je Hrvatska kroz zadnjih deset godina značajno povećala minimalnu plaću, izazovi poput visoke inflacije i rasta životnih troškova i dalje predstavljaju pritisak na realnu kupovnu moć radnika.