Bolovanje na teret poduzeća/poslodavca

Bolovanje na teret poslodavca odnosi se na razdoblje kada je radnik privremeno nesposoban za rad, a naknadu plaće isplaćuje poslodavac.
Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, najdulje do roka određenog Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja, ovisno o vrsti bolesti.
Ako bolovanje traje dulje od propisanog roka, liječnik je dužan uputiti radnika ovlaštenom liječniku HZZO-a radi utvrđivanja prava na daljnje bolovanje.
Za obračun naknade plaće koju isplaćuje poslodavac, radnik mora svog liječnika zatražiti tiskanicu:
„Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad”.

Bolovanje na teret poslodavca

Poslodavac isplaćuje naknadu za bolovanje za:

• prvih 42 dana bolovanja
• 7 dana za invalide rada te radnike zaposlene u ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Ako bolovanje traje dulje, poslodavac nastavlja isplaćivati naknadu, ali mu HZZO refundira iznos nakon 42., odnosno 7. dana za invalide rada.
Naknada za bolovanje na teret poslodavca je oporeziva i ulazi u bruto iznos plaće.
Dodaci na plaću (staž, posebni uvjeti rada, znanstveni stupanj) ne računaju se u naknadu za bolovanje, iako u praksi postoje iznimke.

Minimalna naknada za bolovanje na teret poslodavca

Prema zakonu, naknada za bolovanje na teret poslodavca ne smije biti manja od 70% prosječne plaće radnika u zadnjih šest mjeseci.
Od 1. kolovoza 2025. primjenjuju se nova pravila:

• minimalni mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme povećan je s 110,36 € na 353,15 €
• naknada sada ne smije biti manja od 80% proračunske osnovice, bez obzira na postotke iz ugovora

Ova promjena uvedena je izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 105/25).
Primjer: Ako poslodavac prema pravilniku isplaćuje 70% plaće, a taj iznos je manji od 353,15 €, radniku se ipak mora isplatiti minimalno 353,15 €.

Kako se računa naknada za bolovanje na teret poslodavca

Naknada se određuje prema:

• ugovoru o radu
• pravilniku o radu
• kolektivnom ugovoru

Primjeri izračuna naknade

• kolektivni ugovor državnih službenika: 85% osnovne plaće
• kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje: 85% tromjesečnog prosjeka plaće
• privatna poduzeća:
80% tromjesečnog prosjeka plaće
ili 90% za prva 3 dana, zatim 80% do 10. dana i 70% od 11. do 42. dana

Poslodavac može isplaćivati viši postotak naknade, ali nikada niže od zakonskog minimuma (70% osnovice, odnosno najmanje 353,15 € od 1. kolovoza 2025.).

Kada radnik ostvaruje pravo na 100% naknadu plaće za bolovanje

U određenim slučajevima, naknada plaće iznosi 100% od osnovice i može teretiti poslodavca u prvih 42 dana. To se odnosi na:

• ranu, ozljedu ili bolest koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
• bolest i komplikacije u vezi s trudnoćom i porodom
• rodiljni dopust i rad u polovici punoga radnog vremena (čl. 39. st. 7. ZOZO)
• dopust u slučaju smrti djeteta (uključujući mrtvorođeno dijete)
• njegu oboljelog djeteta do 7 godina života
• transplantaciju živog tkiva i organa u korist druge osobe
• izolaciju kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u okolini
• priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest

Bolovanje na teret poslodavca najčešće pokriva prvih 42 dana bolesti, a pravilno obračunata naknada plaće štiti i radnika i poslodavca. Pravilna primjena zakonskog minimuma i ažuriranih pravila HZZO-a ključni su za ispravnu isplatu bolovanja.
Vezana tema:

• Što je bolovanje na teret HZZO-a i kako ostvariti pravo?