Bolovanje na teret poduzeća/poslodavca

Bolovanje na teret poslodavca odnosi se na razdoblje kada je radnik privremeno nesposoban za rad, a naknadu plaće isplaćuje poslodavac.
Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, najdulje do roka određenog Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja, ovisno o vrsti bolesti.
Ako bolovanje traje dulje od propisanog roka, liječnik je dužan uputiti radnika ovlaštenom liječniku HZZO-a radi utvrđivanja prava na daljnje bolovanje.
Za obračun naknade plaće koju isplaćuje poslodavac, radnik mora svog liječnika zatražiti tiskanicu:
„Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad”.

Bolovanje na teret poslodavca

Poslodavac isplaćuje naknadu za bolovanje za:

• prvih 42 dana bolovanja
• 7 dana za invalide rada te radnike zaposlene u ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Ako bolovanje traje dulje, poslodavac nastavlja isplaćivati naknadu, ali mu HZZO refundira iznos nakon 42., odnosno 7. dana za invalide rada.
Naknada za bolovanje na teret poslodavca je oporeziva i ulazi u bruto iznos plaće.
Dodaci na plaću (staž, posebni uvjeti rada, znanstveni stupanj) ne računaju se u naknadu za bolovanje, iako u praksi postoje iznimke.

Minimalna naknada za bolovanje na teret poslodavca

Prema zakonu, osnovica za naknadu utvrđuje se prema prosjeku isplaćenih plaća i primitaka u posljednjih šest mjeseci, a naknada ne može biti niža od 70% osnovice.

Kako se računa naknada za bolovanje na teret poslodavca

Naknada se određuje prema:

• ugovoru o radu
• pravilniku o radu
• kolektivnom ugovoru

Poslodavac može isplaćivati viši postotak naknade, ali nikada niže od zakonskog minimuma - 70% osnovice.

Kada radnik ostvaruje pravo na 100% naknadu plaće za bolovanje

U određenim zakonskim slučajevima, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u punom iznosu (100% od osnovice). Važno je naglasiti da u ovim situacijama poslodavac ne snosi trošak naknade, već se ona isplaćuje na teret HZZO-a ili državnog proračuna.To se odnosi na:

• ranu, ozljedu ili bolest koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
• bolest i komplikacije u vezi s trudnoćom i porodom
• rodiljni dopust i rad u polovici punoga radnog vremena (čl. 39. st. 7. ZOZO)
• dopust u slučaju smrti djeteta (uključujući mrtvorođeno dijete)
• njegu oboljelog djeteta do 7 godina života
• transplantaciju živog tkiva i organa u korist druge osobe
• izolaciju kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u okolini
• priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest

Vezana tema:

• Što je bolovanje na teret HZZO-a i kako ostvariti pravo?