Povijest kalendara: Od sunčevih i mjesečevih ciklusa do današnjeg gregorijanskog kalendara
Otkrijte povijest kalendara: solarni, lunarni i lunisolarni sustavi, rimski i gregorijanski kalendar te njihovu ulogu u suvremenom svijetu.
Povijest kalendara obilježena je raznolikošću, prilagodbom prirodnim ciklusima i reformama. Različite kulture i civilizacije razvijale su svoje kalendare kako bi uskladile mjerenje vremena s kretanjem Sunca, Mjeseca i godišnjim dobima.
Kalendari se, prema načinu praćenja prirodnih ciklusa, dijele na:
- solarne kalendare
- lunarne kalendare
- lunisolarne kalendare
Solarni kalendari
Solarni kalendari temelje se na kretanju Zemlje oko Sunca. Godina je podijeljena na sezone s ključnim točkama poput proljetnog i jesenskog ekvinocija.
Rimski kalendar bio je među prvim solarnim kalendarima. Rani rimski kalendar imao je 10 mjeseci, počevši od ožujka do prosinca. Kasnije su dodani siječanj i veljača kako bi se kalendar približio stvarnoj solarnoj godini.
Julijanski kalendar uveden 45. pr. Kr. reformom Julija Cezara, bio je precizniji te je uključivao prijestupne godine. Međutim, njegova godina bila je neznatno duža od stvarne solarne godine.
Gregorijanski kalendar koji je papa Grgur XIII. uveo 1582. godine, ispravio je te pogreške dodatnim pravilima za prijestupne godine. Danas je gregorijanski kalendar najčešće korišten kalendar u svijetu, uključujući i Hrvatsku.
Zanimljivost: Znate li da je gregorijanska reforma preskočila 10 dana u listopadu 1582. godine? Datum 4. listopada slijedio je 15. listopada kako bi se kalendar uskladio sa solarnim ciklusom.
Lunarni kalendari
Lunarni kalendari mjere vrijeme prema Mjesečevim fazama. Mjesec traje 29 ili 30 dana, a godina ima oko 354 dana.
Islamski kalendar (Hijri) temelji se na Mjesečevim ciklusima. Godina ima 354 ili 355 dana, a početak islamske ere datira iz 622. godine (Hidžra)
Babilonski kalendar jedan od najstarijih, također je bio lunarni s 12 mjeseci od 29 ili 30 dana
Hinduistički kalendari koriste Mjesečeve cikluse za određivanje vjerskih festivala
Zanimljivost: Islamski kalendar ne uključuje prijestupne mjesece, zbog čega se mjeseci pomiču kroz godišnja doba tijekom vremena.
Lunisolarni kalendari
Lunisolarni kalendari kombiniraju lunarni i solarni ciklus dodavanjem prijestupnih mjeseci kako bi se održala usklađenost s godišnjim dobima.
Hebrejski kalendar kombinira lunarne mjesece i solarne cikluse. Godina može imati 353, 354 ili 355 dana
Kineski kalendar također je lunisolarni i koristi 12 životinjskih znakova te 60-godišnji ciklus. Održava preciznost kombiniranjem lunarnih mjeseci sa solarnim ciklusom
Zanimljivost: Kineska Nova godina slavi se prema lunarnim mjesecima i pada između kraja siječnja i sredine veljače.
Najpoznatiji kalendari danas
Danas se koristi nekoliko glavnih kalendarskih sustava diljem svijeta:
- Gregorijanski kalendar – globalni standard za računanje vremena
- Islamski kalendar – koristi se u muslimanskom svijetu za vjerske datume poput Ramazana
- Hebrejski kalendar – služi za određivanje židovskih blagdana
- Kineski kalendar – koristi se za festivale i tradicionalne proslave poput Kineske Nove godine
Timeline povijesti kalendara
- rimski kalendar: 10 mjeseci (prije 753. pr. Kr.)
- julijanski kalendar: uveden 45. pr. Kr.
- gregorijanski kalendar: uveden 1582. godine
- islamski kalendar: započeo 622. godine (Hidžra)
- kineski kalendar: korišten više od 4000 godina
Razvoj kalendara ključan je za mjerenje vremena i usklađivanje ljudskih aktivnosti s prirodnim ciklusima. Od drevnih lunarnih kalendara do modernog gregorijanskog kalendara, povijest kalendara svjedoči o napretku civilizacija i znanosti.