Kolektivni ugovor ULJANIK Grupe

Autor: Ninoslav Crnički  |  Datum: 14.11.2015.
 

Kolektivni ugovor ULJANIK Grupe

52 13.05.2015 Kolektivni ugovor ULJANIK Grupe

KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju odredbi članaka 192. do 204. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 93/14) i Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (»Narodne novine« broj 93/14)

ULJANIK Grupa:

ULJANIK d.d., Pula,

ULJANIK Brodogradilište d.d., Pula,

3. MAJ Brodogradilište d.d., Rijeka,

ULJANIK Strojogradnja d.d., Pula,

ULJANIK Proizvodnja opreme d.d., Vodnjan,

ULJANIK Brodograđevni projekti d.o.o., Pula,

ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o., Pula,

ULJANIK Financije d.o.o., Pula,

ULJANIK Standard d.o.o., Pula,

USCS d.o.o., Pula,

koje zastupa punomoćnik Hrvoje Markulinčić, dipl. iur., direktor ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o.

(u daljnjem tekstu: poslodavac/društvo)

i

Reprezentativni sindikati prema Sporazumu sindikata:

SINDIKAT METALACA HRVATSKE – INDUSTRIJSKI SINDIKAT, kojeg zastupa Vedran Dragičević, predsjednik, na razini poslodavca:

ULJANIK d.d.,

ULJANIK Brodogradilište d.d.,

3. MAJ Brodogradilište d.d.,

ULJANIK Strojogradnja d.d.,

ULJANIK Proizvodnja opreme d.d.,

ULJANIK Brodograđevni projekti d.o.o.,

ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o.,

ULJANIK Standard d.o.o.

SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE, kojeg zastupa Rajko Kutlača, opunomoćenik, na razini poslodavca:

ULJANIK d.d.,

ULJANIK Brodogradilište d.d.,

3. MAJ Brodogradilište d.d.,

ULJANIK Strojogradnja d.d.,

ULJANIK Proizvodnja opreme d.d.,

ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o.,

ULJANIK Standard d.o.o.

JADRANSKI SINDIKAT, kojeg zastupa Rojnić Marčelo, opunomoćenik, na razini poslodavca:

ULJANIK d.d.,

ULJANIK Brodogradilište d.d.,

ULJANIK Strojogradnja d.d.,

ULJANIK Proizvodnja opreme d.d.,

ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o.,

ULJANIK Brodograđevni projekti d.o.o.,

ULJANIK Standard d.o.o.

SINDIKAT 3. MAJ, kojeg zastupa Željko Maričić, predsjednik, na razini poslodavca:

ULJANIK d.d.,

3. MAJ Brodogradilište d.d.,

ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o.,

te kao jedini sindikat koji djeluje na razini poslodavca ULJANIK Financije d.o.o.,

SINDIKAT METALACA HRVATSKE – INDUSTRIJSKI SINDIKAT,

kojeg zastupa Vedran Dragičević, predsjednik

(u daljnjem tekstu: sindikat)

sklopili su 31. ožujka 2015. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ULJANIK GRUPE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Uviđajući potrebu sporazumnog uređenja radnih odnosa radi promicanja socijalne i ekonomske sigurnosti zaposlenih u društvima, te razvoja i profitabilnosti brodograđevne industrije kao cjeline, potpisnici Kolektivnog ugovora izražavaju volju i spremnost sporazumnog uređenja međusobnih odnosa, na dobrobit svojih članova.

Članak 2.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na razini Republike Hrvatske, i obvezuje stranke koje su ga sklopile.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi Kolektivnog ugovora, te odredbe Kolektivnog ugovora postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se:

1. Prava, obveze i način ostvarivanja prava i obveza zaposlenih u radnom odnosu i to:

1.1. Radno vrijeme

1.2. Odmori i dopusti

1.3. Plaće i naknade plaće

1.4. Ostala materijalna primanja radnika

1.5. Zaštita na radu

1.6. Uvjeti rada sindikata

2. Način i postupak rješavanja sporova između stranaka potpisnica Kolektivnog ugovora, te njegovih izmjena i dopuna.

3. Način zaključivanja i evidencije, te uvjeti, rokovi i način otkazivanja Kolektivnog ugovora.

II. RADNO VRIJEME

Članak 4.

Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno. Puno radno vrijeme uključuje i stanku za odmor.

Rad 12/24 i 12/48 ne smatra se radom u smjeni.

Članak 5.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju radnih uvjeta na zdravlje i radnu sposobnost radnika, a što će se utvrditi posebnim dodatkom ovog Kolektivnog ugovora na razini društva.

Članak 6.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na stanku od 30 minuta.

Radniku koji dnevno radi duže od 8 sati, ali najmanje 12 sati, dužina stanke uvećava se za 30 minuta.

Stanka iz stavka 1. i 2. uračunava se u radno vrijeme.

Članak 7.

Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima može se skratiti dnevno radno vrijeme za 30 minuta ili im se pravo na stanku osigurava preraspodjelom radnog vremena.

Poslovi ove naravi utvrdit će se posebnim dodatkom ovog Kolektivnog ugovora na razini pojedinog društva.

Članak 8.

Radnica koja doji dijete ima pravo na stanku u trajanju od 2,5 sata dnevno koju će koristiti prema potrebama djeteta, a o tome mora obavijestiti poslodavca.

Članak 9.

Radni tjedan traje pet radnih dana.

Subota je u pravilu neradni dan, a nedjelja dan tjednog odmora.

Članak 10.

Na poslovima koji zbog svoje prirode zahtijevaju različit raspored dnevnog odnosno tjednog radnog vremena, može se uvesti preraspodjela radnog vremena, a kao dan tjednog odmora odrediti neki drugi dan u tjednu.

Članak 11.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi u danu tjednog odmora, mora mu se osigurati tjedni odmor tijekom narednog tjedna.

Članak 12.

Poslodavac u skladu sa Zakonom o radu može uvesti rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad).

Ako prekovremeni rad radnika traje duže od dva tjedna neprekidno ili više od šest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 8% ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu obavijestit će se sindikat.

Članak 13.

Početak i završetak radnog vremena, preraspodjela radnog vremena, vrijeme korištenja stanke, način izmjena smjena, trajanje smjena, te poslovi koji zbog svoje prirode zahtijevaju različiti raspored radnog vremena tijekom kalendarske godine, određuju se na razini društva posebnom pisanom odlukom uprave uz prethodno savjetovanje sa radničkim vijećem o čemu će se izvijestiti sindikat.

III. ODMORI I DOPUSTI

Članak 14.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u minimalnom trajanju od 20 dana.

Radnik koji radi na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem – beneficirani staž, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u minimalnom trajanju od 30 dana, a najviše 32 dana ukupno.

Pri određivanju broja dana godišnjeg odmora subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora.

Članak 15.

Dodatni broj dana godišnjeg odmora na minimalnu osnovicu utvrđenu prethodnim člankom radnik ostvaruje temeljem dužine radnog staža, svojstva roditelja i invalidnosti.

Temeljem dužine radnog staža

od 1 do 5 godina radnog staža 1 radni dan

više od 5 do 10 godina radnog staža 2 radna dana

više od 10 do 15 godina radnog staža 3 radna dana

više od 15 do 20 godina radnog staža 4 radna dana

više od 20 do 25 godina radnog staža 5 radnih dana

više od 25 do 30 godina radnog staža 6 radnih dana

više od 30 godina radnog staža 7 radnih dana.

Majka ili samohrani otac djeteta do sedam godina starosti, odnosno dvoje djece do 15 godina starosti (koji te godine života navršavaju do kraja kalendarske godine) imaju pravo na dva dana godišnjeg odmora.

Radnik koji ostvaruje pravo temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ima pravo na dva dana godišnjeg odmora.

Članak 16.

Radnik ostvaruje pravo na dodatne dane godišnjeg odmora temeljem kriterija utvrđenih prethodnim članku, ali ne više od sedam dana ukupno.

Radnik koji radi na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem – beneficirani staž, ostvaruje pravo na dodatne dane godišnjeg odmora temeljem kriterija utvrđenih prethodnim članku, ali ne više od dva dana ukupno.

Članak 17.

Radnik koji radi na radnom mjestu za kojeg su općim aktom poslodavca utvrđeni otežani uvjeti rada, za svaku kalendarsku godinu ima pravo na najviše šest dodatnih dana godišnjeg odmora.

Opći akt poslodavca iz prethodnog stavka ovog članka donosi se uz suglasnost sindikata.

Članak 18.

Radnik ima pravo koristiti dva dana godišnjeg odmora kada on to želi, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Članak 19.

Ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovan radni odnos, radnik nema šest mjeseci radnog staža, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.

Članak 20.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ostvaruje pravo na puni godišnji odmor.

Članak 21.

Poslodavac će Planom – Proizvodnim kalendarom utvrditi korištenje godišnjih odmora kojeg će objaviti u internom glasilu do 31. ožujka tekuće godine.

Od Plana – Proizvodnog kalendara moguća su odstupanja zbog potreba procesa rada.

Članak 22.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust do ukupno najviše 7 radnih dana za značajne osobne potrebe u slučaju:

1. sklapanja braka 3 radna dana

2. poroda supruge 3 radna dana

3. smrti člana uže obitelji
(supružnik, dijete, roditelj, brat, sestra,
pastorak, posvojenik, dijete bez roditelja
uzeto na uzdržavanje, osoba koju je po
zakonu zaposlenik dužan uzdržavati ako
su živjeli u zajedničkom kućanstvu, osoba
koja sa zaposlenikom živi u izvanbračnoj
zajednici, očuh, maćeha) 4 radna dana

4. smrt roditelja supružnika 2 radna dana

5. selidbe (jedanput godišnje) 2 radna dana

6. teške bolesti člana uže obitelji 5 radnih dana

7. elementarne nepogode koja je teže
oštetila imovinu radnika 5 radnih dana

8. dobrovoljnog davanja krvi, uz dogovor
s neposrednim rukovoditeljem za
svako davanje (na dan organiziranog davanja
krvi 4 sata poslije marende i drugi radni
dan za oporavak) 1,5 radnih dana.

Izuzetno, radnik ima pravo na više od 7 radnih dana plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini, ako se tijekom iste godine ponovi slučaj iz točaka 3., 4., 6. i 7. ovog članka.

Korištenje dopusta počinje neposredno po nastanku slučaja.

IV. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

Članak 23.

Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

1. osnovne plaće

2. stimulativnog dijela

3. dodataka, i to:

3.1. dodatka na staž;

3.2. dodatka na otežane uvjete rada;

3.3. dodatka na osnovnu plaću za rad u posebnim uvjetima.

Plaća se isplaćuje najmanje jednom mjesečno. Rok za isplatu plaće je najkasnije 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju zakašnjenja isplate plaće više od 5 dana sindikat može, sukladno Zakonu o radu, organizirati industrijske akcije, a poslodavac neće pokretati sudske tužbe protiv sindikata.

Osnovna plaća

Članak 24.

Radnik ima pravo na osnovnu plaću za puno radno vrijeme, normalni učinak i normalne uvjete rada, koja se utvrđuje tako da se iznos osnovice plaće utvrđene u bruto iznosu množi s koeficijentom složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen.

Tom iznosu dodaje se stalni mjesečni dodatak od 450,00 kn bruto.

Osnovica plaće

Članak 25.

Osnovica plaće za najjednostavniji rad utvrđuje se u visini od 1.600,00 kn bruto za 174 prosječna mjesečna sata.

Članak 26.

Stranke ovog Kolektivnog ugovora će svake godine u mjesecu listopadu tekuće godine raspravljati o osnovici plaće, kao bitnom elementu plana poslovanja za narednu godinu. Polaznu osnovu za raspravu o osnovici plaće čini stanje i poslovanje Društva.

Ukoliko ugovorne strane dogovore novu osnovicu plaće, mora se sklopiti Aneks Kolektivnom ugovoru u odnosu na članak 25. Kolektivnog ugovora s primjenom od 1. 1. slijedeće godine.

Članak 27.

Za utvrđivanje osnovnog koeficijenta složenosti, ovisno o složenosti, poslovi se razvrstavaju u deset grupa poslova s koeficijentom složenosti u rasponu od 1 do 3,2, i to kako slijedi:

GP

OPIS

KF


Podstupnjevi radnih mjesta

A B C D E F

I.

skupina poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne
zahtijeva posebno obrazovanje.

1,00

II.

skupina poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke,
odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad za koje su dovoljna pismena uputstva

1,20

III.

skupina poslova podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke,
na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova

1,40

IV.

skupina poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke, za čije obavljanje
su potrebne konzultacije u njihovom izvršenju

1,60

V.

skupina poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke, koji zahtijevaju
veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka

1,85

VI.

skupina poslova podrazumijeva poslove, koji zahtijevaju samostalnost i veći
stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju

2,10

VII.

skupina poslova podrazumijeva poslove, koji zahtijevaju dodatno poznavanje
užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tog područja

2,20

VIII.

skupina poslova podrazumijeva vrlo složene poslove, koji zahtijevaju inicijativu i
kreativnost, te projektiranje poslova i zadataka

2,60

IX.

skupina poslova podrazumijeva vrlo složene poslove, koji zahtijevaju inicijativu i
kreativnost, te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova

2,80

X.

skupina poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem
za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke itd.

3,20

Razvrstavanje radnih mjesta po grupama i podgrupama složenosti temeljit će se na kriterijima odgovornosti, samostalnosti i stručnosti.

Radna mjesta u okviru grupa složenosti iz prethodnog stavka mogu se razvrstati u podgrupe.

Grupe i podgrupe radnih mjesta s koeficijentima složenosti utvrđuje poslodavac uz učešće i suglasnost sindikata.

Članak 28.

Iz raspona navedenog u članku 27. izuzimaju se svi radnici koji su sklopili poseban Ugovor o radu.

Stimulativni dio plaće

Članak 29.

Društva isplaćuju stimulativni dio plaće sukladno ekonomskoj mogućnosti, rezultatu poslovanja i doprinosu radnika.

Članak 30.

Društva su dužna izraditi kriterije za stimulaciju s čime sindikat i radnik moraju biti unaprijed upoznati.

Kriteriji ne moraju biti kvantificirani, ali radnik mora znati na temelju čega će moći ostvariti stimulaciju.

Dodatak na staž

Članak 31.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža upisanu u radnu knjižicu, za 0,5%.

Prava iz prethodnog stavka radnik ostvaruje samo za efektivni radni staž.

Ovo se pravo ostvaruje u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je radnik ispunio uvjet iz stavka 1. ovog članka.

Dodatak na otežane uvjete rada

Članak 32.

Osnovna plaća iz članka 24. ovog Kolektivnog ugovora uvećava se za:

1. Rad noću 30%

2. Prekovremeni rad 50%

3. Rad nedjeljom 35%

4. Smjenski rad 25%.

Ako radnik radi tijekom državnih i vjerskih blagdana te neradnih dana koji su utvrđeni Zakonom i na dan Uskrsa, ima pravo na naknadu plaće – osnovnu plaću uvećanu za 50%.

Ako postoji više uvjeta istovremeno, dodaci se pribrajaju.

Dodatak na osnovnu plaću za rad u posebnim uvjetima

Članak 33.

Radnik koji radi na poslovima s otežanim radnim uvjetima ima pravo, za odrađene sate u tim uvjetima, na dodatak u visini koji se utvrđuje Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, čiji je sastavni dio Uputstvo za utvrđivanje poslova koja se obavljaju pod otežanim uvjetima rada, odnosno kojima pripada dodatak u raspodjeli plaća po osnovi tih uvjeta, od 1. listopada 1998. godine, i on je sastavnim dijelom ovog Kolektivnog ugovora.

Odredba iz prethodnog stavka ne primjenjuje se u 3. MAJU Brodogradilište d.d., do usklađenja metodologija i donošenja akata na nivou ULJANIK Grupe.

Solidarnost

Članak 34.

Kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog starosti, ozljede na radu, profesionalnih i ostalih bolesti te drugih razloga, pored prava na povoljnije radne uvjete, radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od osnovne plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu prije nastanka spomenutih okolnosti, uvećane za dodatke.

Radnik kojem do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje do pet godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najmanje plaću koja se sastoji od osnovne plaće koju je ostvario u mjesecu koji prethodi onom u kojem su se stekle spomenute okolnosti, uvećane za dodatke.

Plaće po osnovi inovacija

Članak 35.

Radnik ima pravo na novčanu naknadu po osnovi inovacije, racionalizacije ili drugih oblika stvaralaštva.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. u svakom pojedinom slučaju posebno se ugovara između radnika i Poslodavca.

Naknada plaće

Članak 36.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca u slučaju:

– godišnjeg odmora;

– plaćenog dopusta;

– državnih i vjerskih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom;

– izvršavanja obveza po pozivu HV i MUP;

– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja, kada je upućen u skladu s potrebama i na osnovi odluke poslodavca;

– kad sindikalni povjerenik, zbog sindikalne aktivnosti, ne obavlja poslove svog radnog mjesta, uz suglasnost poslodavca;

– obrazovanja za sindikalne aktivnosti, uz suglasnost poslodavca;

– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika;

– traženja posla za vrijeme otkaznog roka;

– sistematskih pregleda;

– rada u radničkom vijeću za broj sati utvrđen sporazumom sa radničkim vijećem;

– obrazovanja za potrebe radničkog vijeća u skladu sa sporazumom.

Članak 37.

Za vrijeme izostanka s posla zbog privremene nesposobnosti za rad, radnik ima pravo na određenu naknadu plaće pod uvjetom da se ponaša po uputama liječnika, i to uslijed:

– bolesti do 42 dana, 85% plaće radnika isplaćene u prethodnom tromjesečju;

– profesionalne bolesti, ozljede na radu i komplikacija kod davanja krvi, 100% plaće radnika isplaćene u prethodnom tromjesečju.

Članak 38.

Za vrijeme privremenog udaljenja iz društva (suspenzije) i za vrijeme kada se nalazi u pritvoru, ako uzdržava obitelj, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini jedne polovine, a ako ne uzdržava, na jednu trećinu osnovice plaće iz članka 25. ovog Kolektivnog ugovora.

Nagrade

Članak 39.

Radnik može ostvariti nagradu za postignute rezultate u izvršavanju radnih zadaća.

Odluku o dodjeli nagrade radnika i kriterije za isplatu donose uprave društava, uz prethodnu suglasnost Sindikata.

Plaće pripravnika

Članak 40.

Pripravnik ima pravo na osnovnu plaću radnog mjesta pripravnika prema aktima o sistematizaciji radnih mjesta po društvima.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 41.

Pod ostalim materijalnim pravima radnika podrazumijevaju se:

– pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora;

– otpremnine;

– jubilarne nagrade;

– solidarne pomoći;

– pokloni djeci radnika;

– pomoć obitelji umrlog radnika;

– osiguranje radnika;

– dnevnice i troškovi službenih putovanja;

– troškovi prijevoza na posao i s posla;

– božićnica;

– osiguranje toplog obroka;

– dodatak učenicima i studentima.

Pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora (Regres)

Članak 42.

Radniku se podmiruju troškovi godišnjeg odmora (regres za godišnji odmor) u visini 90% osnovice plaće iz članka 25. ovog Kolektivnog ugovora.

Regres za godišnji odmor iz prethodnog stavka isplaćuje se najkasnije do 15. srpnja tekuće godine.

Otpremnine

Članak 43.

Prilikom odlaska u mirovinu, radniku se isplaćuje otpremnina ovisno o dužini radnog staža u društvu, kako slijedi:

– do 10 godina 3 osnovice

– od 10 do 20 godina 4 osnovice

– od 20 do 30 godina 5 osnovica

– više od 30 godina 6 osnovica.

Osnovicu čini prosječna mjesečna plaća u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Otpremninu je Poslodavac dužan isplatiti s posljednjom plaćom, odnosno najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.

Jubilarne nagrade

Članak 44.

Radniku pripada pravo na novčanu nagradu za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog radnog staža u društvu, u visini neoporezivog iznosa sukladno Zakonu o porezu na dohodak

Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod pravnih prednika poslodavca.

Jubilarnu nagradu poslodavac isplaćuje u mjesecu nakon stjecanja prava na isplatu.

Članak 45.

Za doprinos razvitku i radu društva 3. MAJ Brodogradilište d.d. za 25 godina neprekidnog radnog staža u društvu i njegovim pravnim prednicima dodjeljuje se Statua brodograditelja prema posebnom aktu.

Solidarne pomoći

Članak 46.

Radnik ili njegova obitelj, ima pravo na jednokratnu solidarnu potporu, u sljedećim slučajevima:

– smrti radnika 3 prosjeka

– smrti supružnika, djeteta, roditelja 2 prosjeka

– nastanka teške invalidnosti radnika na radu 2 prosjeka

– bolovanja radnika dužeg od 90 dana, i to
jednom u godini 1 prosjek

– otklanjanja posljedica elementarne nepogode
vezano uz egzistenciju radnika 1 prosjek.

Osnovicu čini prosječna mjesečna plaća u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Obitelj umrlog radnika ima pravo na naknadu troškova pokopa, ako je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, bez obzira na mjesto pokopa.

Pokloni djeci radnika

Članak 47.

Ugovorne stranke suglasne su da će nakon razmatranja godišnjeg financijskog izvješća o poslovanju društva i procjene stanja za tekuću godinu, razmatrati mogućnost isplate poklona djeci radnika do 15. prosinca tekuće godine.

Ako ugovorne stranke dogovore isplatu, radniku će se isplatiti novčani iznos ili dati poklon za svako dijete mlađe od 15 godina, koje je preko njega zdravstveno osigurano, do 15% prosječne plaće isplaćene u društvu u prethodna tri mjeseca.

Pomoć obitelji umrlog radnika

Članak 48.

Djetetu radnika umrlog od posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada novčana pomoć za školovanje u slučaju redovitog školovanja prema sljedećim kriterijima:

– za djecu u osnovnoj školi 20%

– za djecu u srednjoj školi 30%

– za djecu u visokoškolskoj ustanovi

usmjerenja iz djelatnosti društva 50%

od prosjeka plaće isplaćene kod poslodavca u prethodna tri mjeseca.

Novčana pomoć iz prethodnog stavka isplaćuje se mjesečno, tijekom školske godine i za trajanja školskih praznika, ukoliko redovito pohađaju školu.

Osiguranje radnika

Članak 49.

Poslodavac je obvezan osigurati radnike od nezgode za vrijeme rada te tijekom dolaska i odlaska s posla.

Osigurani rizici jesu trajni invaliditet i smrt nastali uslijed ozljede na radu.

Radnike koji rade na radnim mjestima s otežanim uvjetima rada poslodavac će osigurati od nezgode za puna 24 sata.

Osigurane svote utvrđuje Uprava Društva početkom godine, uz obavijest sindikatu.

Dnevnice i troškovi službenih putovanja

Članak 50.

Pravo radnika na dnevnicu i troškove službenog putovanja, terenski dodatak te dodatak za odvojeni život regulirano je posebnim pravilnikom koji čini sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora.

Troškovi prijevoza na posao i s posla radnika s mjestom rada u Rijeci

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prijevozom.

Poslodavac će posebnim općim aktom utvrditi prava radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla obzirom na mjesto stanovanja uz prethodno usuglašavanje sa Sindikatom.

Troškovi prijevoza na posao i s posla isplaćuju se zajedno s plaćom za prethodni mjesec.

Troškovi prijevoza na posao i s posla radnika s mjestom rada u Puli i Vodnjanu

Članak 52.

Područje naselja je naselje koje definira Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Članak 53.

Na naknadu troškova prijevoza ima pravo radnik čije je mjesto rada u sjedištu društva na adresi Flaciusova 1, Pula na sljedeći način:

– Ako radnik ima prebivalište (dokaz osobna iskaznica) u naselju Pula, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u protuvrijednosti 22,50 litara goriva Eurosuper 95 po cjeniku INA d.d. na dan obračuna za puni mjesečni fond sati obračunskog mjeseca. Dan obračuna je 6. tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji je i obračunski mjesec.

– Osnovica iz prethodne alineje odnosno dobiveni iznos iz prethodne alineje dijeli se sa brojem radnih dana obračunskog mjeseca radi utvrđenja dnevne naknade za prijevoz.

– Dnevna naknada za prijevoz je osnovica za obračun naknade troškova prijevoza radnika shodno prisutnosti na radu.

Članak 54.

Na naknadu troškova prijevoza ima pravo radnik ULJANIK Proizvodnja opreme d.d. čije je mjesto rada u sjedištu društva na adresi Željeznička 23, Vodnjan na slijedeći način:

– Ako radnik ima prebivalište (dokaz osobna iskaznica) u naselju Vodnjan radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u protuvrijednosti 22,50 litara goriva Eurosuper 95 po cjeniku INA d.d. na dan obračuna za puni mjesečni fond sati obračunskog mjeseca. Dan obračuna je 6. tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji je obračunski mjesec.

– Osnovica iz prethodne alineje odnosno dobiveni iznos iz prethodne alineje dijeli se sa brojem radnih dana obračunskog mjeseca radi utvrđenja dnevne naknade za prijevoz.

– Dnevna naknada za prijevoz je osnovica za obračun naknade troškova prijevoza radnika shodno prisutnosti na radu.

Članak 55.

Naknadu troškova prijevoza radnika čije je mjesto rada u sjedištu društva na adresi Flaciusova 1, Pula, a ima prebivalište (dokaz osobna iskaznica) van naselja Pula, kao i radnik ULJANIK Proizvodnja opreme d.d. čije je mjesto rada u sjedištu društva na adresi Željeznička 23, Vodnjan, a ima prebivalište (dokaz osobna iskaznica) van naselja Vodnjan izračunava se na slijedeći način:

1. Utvrđuje se udaljenost mjesta stanovanja od sjedišta društva (od Flaciusove 1, Pula, odnosno od Željezničke 23, Vodnjan).

2. Ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 45 km od sjedišta društva priznaje se:

a. za prva 4 (četiri) kilometra (neovisno o stvarnoj udaljenosti) naknada u protuvrijednosti 48,75 litara goriva Eurosuper 95 po cjeniku INA d.d. na dan obračuna za puni mjesečni fond sati obračunskog mjeseca. Dan obračuna je 6. tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji je obračunski mjesec.

b. za narednih do 12 (dvanaest) kilometra (od 4. tog do uključno 16. tog km udaljenosti od sjedišta društva) naknada u protuvrijednosti 2,50 litara goriva Eurosuper 95 po kilometru, po cjeniku INA d.d. na dan obračuna za puni mjesečni fond sati obračunskog mjeseca. Dan obračuna je 6. tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji je obračunski mjesec.

c. za narednih do 29 (dvadesetdevet) kilometara (iznad 16. tog do 45. tog km udaljenosti od sjedišta društva) naknada u protuvrijednosti 3,125 litara goriva Eurosuper 95 po kilometru, po cjeniku INA d.d. na dan obračuna za puni mjesečni fond sati obračunskog mjeseca. Dan obračuna je 6. tekućeg mjeseca za prethodni mjesec koji je obračunski mjesec.

Za sve radnike čije je mjesto stanovanja udaljeno iznad 45 (četrdesetpet) kilometara udaljenosti od sjedišta društva priznaje se obračun za maksimalno 45 kilometara.

Osnovica iz točke 2. stavka 1. ovog članka odnosno dobiveni iznos iz točke 2. stavka

1. ovog članka dijeli se sa brojem radnih dana obračunskog mjeseca radi utvrđenja dnevne naknade za prijevoz.

Dnevna naknada za prijevoz je osnovica za obračun naknade troškova prijevoza radnika shodno prisutnosti na radu.

Članak 56.

Pripadajuću udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada utvrđuju stručne službe ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o. na osnovu podataka Hrvatskog auto kluba.

Prigovor radnika na utvrđenu pripadajuću udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada rješavati će stručne službe ULJANIK Poslovno informacijski sustavi d.o.o., u ime i za račun Poslodavca.

Božićnica

Članak 57.

Radnik ima pravo na jednokratno povećanje plaće u prosincu najmanje u visini 40% osnovice plaće iz članka 25. ovog Kolektivnog ugovora.

Jednokratno povećanje plaće iz prethodnog stavka isplaćuje se najkasnije do 15. prosinca tekuće godine.

Pravo na prigodnu isplatu pripada radniku ukoliko je na dan isplate u radnom odnosu s društvom.

Osiguranje toplog obroka

Članak 58.

Poslodavac se obvezuje u odgovarajućim prostorijama osigurati radnicima topli obrok, čiju kvalitetu i cijenu određuje u dogovoru sa Sindikatom.

Dodatak učenicima i studentima

Članak 59.

Učenici i studenti imaju pravo na topli obrok u visini stalnog mjesečnog dodatka proporcionalno danima provedenim na praksi.

VI. ZAŠTITA NA RADU

Članak 60.

Prava i obveze u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti radnika koja nisu uređena ili su samo djelomično uređena zakonom, drugim propisima i Kolektivnim ugovorom HB-J, uredit će se posebnim kolektivnim ugovorom na razini društva.

Članak 61.

Povjerenici radnika zaštite na radu u Društvu biraju se na način predviđen Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu.

VII. PRAVA SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA OSIM U 3. MAJU BRODOGRADILIŠTE d.d.

Članak 62.

Sindikat djeluje kod Poslodavca na način utvrđen Statutom sindikata i u skladu sa zakonom.

Članak 63.

Sindikat je dužan odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti Poslodavcu.

Sindikalni povjerenik je osoba ovlaštena za zastupanje sindikata koja je istodobno u radnom odnosu kod Poslodavca.

Sindikalni povjerenici ne mogu biti, za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu poslije, utvrđeni viškom kod poslodavca.

Sindikalnog povjerenika u vremenu iz stavka 2. ovog članka ne može se rasporediti na druge radne poslove ili drugo mjesto rada, kod drugog poslodavca, ne može mu se umanjiti plaća, otkazati ugovor o radu, odnosno na bilo koji drugi način dovesti ga u nepovoljniji ili podređeniji položaj, bez suglasnosti Sindikata.

Poslodavac je dužan sindikalnog povjerenika, po isteku obnašanja te dužnosti, vratiti na radno mjesto najmanje istog ranga, na kojemu je radio prilikom stupanja na sindikalnu dužnost.

Članak 64.

Poslodavac je dužan Sindikatu osigurati sljedeće uvjete za rad:

– odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka;

– administrativne usluge za rad sindikata u visini 50% mjesečne osnovne plaće zaposlenog administrativnog radnika u sindikatu;

– obračun i naplatu sindikalne članarine;

– slobodu sindikalnog izvješćivanja, i 50% troška tiskanja SINDIKALCA (mali informator), ali najviše 12 brojeva godišnje;

– održavanje sastanaka sa članovima u dogovoru s Poslodavcem.

Članak 65.

Pravo na plaćenu ukupnu sindikalnu aktivnost na teret društva, sindikat ostvaruje u visini od 2 radna sata po članu godišnje.

Pravo na plaćenu sindikalnu aktivnost u društvu na teret poslodavca ima jedan profesionalni povjerenik po sindikatu potpisniku Kolektivnog ugovora, ako broj članova prelazi 300, a najviše dva profesionalna povjerenika ako broj članova premašuje 1200 članova u društvu.

Za vrijeme rada u sindikatu, sindikalni povjerenik ima pravo na plaću svoga radnog mjesta s kojeg je došao na funkciju u sindikat, za koje vrijeme mu miruju određena prava iz ugovora o radu.

Sva ostala prava sindikalni povjerenik uređuje posebnim sporazumom s upravom društva.

Članak 66.

Poslodavac je dužan priopćiti sindikalnom povjereniku podatke značajne za gospodarski i socijalni položaj radnika.

Članak 67.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prigodom obavljanja sindikalne aktivnosti te službenog puta u svezi sa sindikalnom aktivnosti smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.

VIII. PRAVA SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA U 3. MAJU BRODOGRADILIŠTE d.d.

Članak 68.

Sindikati kao socijalni partner djeluju kod Poslodavaca na način utvrđen Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 69.

Poslodavac će Sindikatima koji su registrirani sukladno Zakonu o radu osigurati:

– odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka,

– obračun i naplatu sindikalne članarine,

– slobodu sindikalnog izvješćivanja,

– održavanje sastanaka s radnicima-članovima Sindikata, uz prethodni dogovor s Poslodavcem.

Članak 70.

Sindikat je obvezan dostaviti Poslodavcu:

– rješenje o upisu u registar udruga,

– odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika ili predstavnika, najkasnije 8 (osam) dana po njihovom izboru odnosno imenovanju,

– uputu o načinu obračuna sindikalne članarine.

Članak 71.

Sindikalni povjerenik je osoba ovlaštena za zastupanje Sindikata koja je istodobno u radnom odnosu kod Poslodavca. Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalni povjerenik ostvaruje pravo na plaću radnog mjesta na kojem je radio prije izbora za sindikalnog povjerenika.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i sindikalnog povjerenika, a u svezi s obnašanjem dužnosti urediti će se posebnim dodatkom ugovora o radu.

Prava iz stavka 1. i 2. ovog članka ostvaruju sindikalni povjerenici najviše 2 (dvije) udruge Sindikata čiji broj članova koji plaćaju članarinu prelazi 300 (tristo) radnika zaposlenih kod Poslodavca.

Članak 72.

Sindikalni povjerenik ne može biti za vrijeme trajanja mandata i 1 (jednu) godinu poslije, utvrđen tehnološkim ili organizacijskim viškom kod Poslodavca.

Sindikalni povjerenik u vremenu iz stavka 1. ovog članka ne može se rasporediti na drugo radno mjesto, drugo mjesto rada, kod drugog Poslodavca, ne može mu se umanjiti plaća, odnosno na bilo koji drugi način dovesti ga u nepovoljniji ili podređeniji položaj, bez suglasnosti Sindikata.

Poslodavac je dužan sindikalnog povjerenika po isteku obnašanja dužnosti rasporediti na radno mjesto najmanje skupine poslova na kojima je radio prilikom stupanja na sindikalnu dužnost.

Članak 73.

Ozljeda na radu sindikalnog povjerenika prigodom obavljanja sindikalne aktivnosti te službenog puta u svezi sa sindikalnom aktivnosti, smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.

Članak 74.

Poslodavac je dužan priopćiti sindikalnom povjereniku podatke značajne za gospodarski i socijalni položaj radnika.

IX. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 75.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Postupak izmjena ili dopuna pokreće se u pisanom obliku.

Druga ugovorna strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana.

Ako druga ugovorna strana ne prihvati prijedlog, slijedi postupak mirenja sukladno Zakonu o radu.

Članak 76.

Postupak mirenja pokreće se na inicijativu jedne od ugovornih strana.

Postupak mirenja ne može se provesti ako jedna od ugovornih strana nije prihvatila prijedlog za provođenje mirenja.

Članak 77.

U slučaju neuspješnog mirenja, koje se mora završiti za tri dana sukladno Zakonu, spor se iznosi pred Arbitrarni sud u roku od dva dana.

Članak 78.

Arbitrarni sud se sastoji od 5 članova.

Po dva člana imenuje svaka ugovorna strana, a zajednički imenuju petog člana koji nije zaposlen u društvu i koji je ujedno i predsjednik Arbitrarnog suda.

Obvezuju se ugovorne strane da u roku od 30 dana po potpisivanju ovog Kolektivnog ugovora imenuju svoje predstavnike.

Svaka ugovorna strana pridržava si pravo opoziva svog člana i imenovanja novog.

Za donošenje pravomoćnih odluka potrebna je nazočnost od tri člana, s time da svaka ugovorna strana mora biti zastupljena s jednim predstavnikom.

Odluke se donose običnom većinom članova.

Mandat članova Arbitrarnog suda vezan je uz trajanje ovog Kolektivnog ugovora.

Troškove rada Arbitrarnog suda snose ugovorne strane podjednako.

Članak 79.

Arbitrarni sud tumači odredbe Kolektivnog ugovora, a isto tako njemu se prosljeđuju sve sporne odredbe izmjena i dopuna koje nije prihvatila jedna od strana u postupku mirenja.

Arbitrarni sud mora donijeti odluku u roku od 5 dana.

Odluka je obvezujuća za ugovorne strane.

X. OTKAZIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 80.

Svaka ugovorna strana može u pisanom obliku otkazati primjenu pojedinih odredbi ovog Kolektivnog ugovora, ako je prethodno bezuspješno predložila njegove izmjene i dopune.

Otkazni rok se utvrđuje na tri mjeseca.

Izuzetno od odredbi stavki 1. i 2. ovog članka, u slučaju otkazivanja cijelog Kolektivnog ugovora, otkaz se ne može dati prije isteka jedne godine od početka primjene i ima pravne učinke za narednu kalendarsku godinu, uz uvjet da je uručen najkasnije tri mjeseca prije isteka tekuće godine.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Ugovorne strane dužne su najmanje dva puta godišnje analizirati provedbu ovog Kolektivnog ugovora, kao i njegove učinke.

Članak 82.

Ugovorne strane će u roku od 30 dana po potpisivanju ovog Kolektivnog ugovora imenovati po dva člana u zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog Kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene.

Članak 83.

Ovaj se Kolektivni ugovor sklapa na neodređeno vrijeme, stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se prvog dana u slijedećem mjesecu.

Članak 84.

Danom primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca u ULJANIKU d.d. i društvima u sustavu iz 1998. g. s pripadajući Aneksima, kao i Kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca 3. MAJ Brodogradilište d.d. iz 2008. g. s pripadajućim Aneksima.

Članak 85.

Ovaj Kolektivni ugovor sačinjen je u 10 istovjetnih primjeraka od kojih po 1 (jedan) zadržava svaka ugovorna strana, a preostali se dostavljaju nadležnom državnom tijelu radi evidencije.

Kolektivni ugovor objavljuje se na način propisan Pravilnikom ministra nadležnog za rad.

SINDIKAT

Sindikat metalaca

Hrvatske – Industrijski sindikat

Đino Šverko, v. r.

Juraj Šoljić, v. r.

Vedran Dragičević, v. r.

Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije

Rajko Kutlača, v. r.

Jadranski Sindikat

Marčelo Rojnić, v. r.

Sindikat 3. MAJ

Željko Maričić, v. r.

POSLODAVAC

Opunomoćenik

Hrvoje Markulinčić, v. r.

52 13.05.2015 Kolektivni ugovor ULJANIK Grupe 52 13.05.2015 Kolektivni ugovor ULJANIK Grupe 52 13.05.2015 Kolektivni ugovor ULJANIK Grupe

   

    

Na vrh