Zaštićeni račun
Zaštićeni račun je računu u banci na koji se
uplaćuju samo sredstva izuzeta od ovrhe. Takav račun
još neslužbeno nazivaju "35" račun jer početna dva
broja računa počnju sa 35.
Danas kada se koristi IBAN konstrukcija računa, zaštićeni
račun možemo prepoznati po brojkama "3" i
"5" koje se nalaze na 12 i 13 poziciji (primjer ispod).
HR72 2489 0043 5862
1740 8
Zašto se otvara zaštićeni račun?
Ako je zbog ovrhe na novčanim sredstvima blokiran tekuči
račun na koji primamo plaću, potrebno je otvoriti zaštićeni
račun kako bi na njega mogli dobiti novčana sretstva
koja su zakonom izuzeta od ovrha.
Sa novcem na zaštićenom računu možemo raspolagati bez
ograničenja i banke ne naplaćuju naknadu za otvaranje,
vođenje i zatvaranje zaštićenog računa.
Kako i gdje otvoriti zaštićeni račun?
Zaštićeni račun može se otvoriti tek
nakon što je FINA zaprimila rješenje o ovrsi.
Zaštićeni račun otvara se u poslovnicama FINA gdje je potrebno
predati zahtjev (ispuniti obrazac) i to za sve banke u kojim
imamo tj. primamo novčana sredstva. FINA zatim o tome
obavještava banku koja će otvoriti poseban račun (zaštićeni
račun) za izuzeta sredstva.
Novo otvoreni račun treba prijaviti poslodavcu gdje primamo
plaću i ostala novčana sredstva kako bi se sva novčana
sredstva koja su zakonom izuzeta od ovrha uplaćivala na taj novi
zaštićeni račun.
Novčana primanja koja se uplaćuju na zaštićeni račun (zakonom su izuzeta i ograničene od
ovrha)
Po Ovršnom zakonu članak 172. izuzeti su od ovrhe, tj primanja
koja se uplaćuju na zaštićeni račun su:
- primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade
štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja,
odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za
izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja
uzdržavanja,
- primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja
prema propisima o invalidskom osiguranju,
- primanja po osnovi socijalne skrbi,
- primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
- primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim
propisom nije drukčije određeno,
- primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i
studentima,
- naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi
zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete
prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
- primanja po osnovi odličja i priznanja,
- rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako
posebnim propisom nije drugačije određeno,
- utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na
poseban račun kod banke,
- naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova
prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do
kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od
nesamostalnog rada,
- dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče
do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim
primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i
elementarnih nepogoda,
- potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja
radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti
radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do
propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim
primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
- ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Po Ovršnom zakonu članak 173. ograničena je ovrha na
slijedeće primanja:
- Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je
izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne
netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi
radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja,
naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade
štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja
uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne
netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe
radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje
djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji
odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne
isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama
Republike Hrvatske za proteklu godinu.
- Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne
netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet
iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se
ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog
uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja
zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti
i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti
davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine
netoplaće ovršenika.
- Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka
jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po
jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici
Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće
godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za
statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«,
najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni
iznos primjenjivat će se u idućoj godini.
- Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na
ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno
radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini,
plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom
sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom
novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu
na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.
- Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za
tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu
može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi
zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog
narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje
zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od
jedne polovice toga primanja.
- Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom
uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi
ugovora o osiguranju života može se provesti samo na
dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se
utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.
|